Istočnim grijehom prvih ljudi u raju zemaljskom izgubili smo milost posvećujuću i s njom zajedno djetinjstvo Božje i pravo na nebo.

Da se Bog nije smilovao na ljude, nijedan čovjek ne bi mogao naći milosti u Boga, niti se spasiti. Bog se smilovao na ljude tako, da im je obećao Spasitelja, koji će ih izbaviti od grijeha i pribaviti im izgubljenu milost. Ali Spasitelj nije odmah došao; već su ljudi morali prije spoznati, u kakvu su nevolju pali po grijehu, i da ih iz nje ne može nitko izbaviti nego samo Bog. Sv. Pismo veli: “Kad dođe punina vremena, posla Bog Sina svojega, rođena od žene.” (Gal 4, 4) Dolazak Sina Božjega na ovaj svijet navijestio je anđeo Gabrijel. Ovaj dođe u grad Nazaret k Djevici Mariji, koja je bila zaručena za pravednoga muža Josipa. Oboje su bili od plemena kralja Davida. Anđeo je pozdravio Djevicu Mariju i navijestio joj, da će roditi Sina, kojemu neka nadjene ime Isus. On će biti velik i nazvat će se Sin Svevišnjega. A Marija upita anđela: “Kako će to biti?” Reče joj anđeo: To će biti po Duhu Svetomu; zato će i ono sveto dijete, što ćeš ti roditi, nazivati se Sin Božji. Tada reče Marija: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj.” I otiđe anđeo od nje. (Lk 1, 26–38) Taj čas je Sin Božji po Duhu Svetom postao čovjekom u krilu Blažene Djevice Marije.

To se otajstvo zove: Utjelovljenje Sina Božjega. Prema tomu vjerujemo, da je Isus Krist druga Božanska osoba, jedinorođeni Sin Božji, koji je sišao s neba na zemlju i postao čovjekom. Vjerujemo nadalje, da je Isus Krist pravi Bog i pravi čovjek; Bog je odvijeka, a čovjek je postao u vremenu. Tome ima već 2000 godina.

Prema tome su u Isusu dvije naravi: božanska i čovječanska, jer je pravi Bog, i čovječanska, jer je pravi čovjek; ali je samo jedna osoba i to božanska, koja je uzela čovječju narav.

Sin Božji primio je čovječju narav od prečiste Djevice Marije; zato se ona zove Majka Božja ili Bogorodica. Hranitelj Isusov bio je sveti Josip, kojega je Bog odabrao, da bude glavar i branitelj ove svete Obitelji.

Navještenje Marijino slavimo na Blagovijest (25. ožujka), a rođenje Isusovo slavimo na Božić (25. prosinca).