Broj
Godina
Rujan, 2001.
© K_com Dtg Ltd 2005.
Broj |
22 |
Godina |
3 |
Rujan, 2001. |
|
© K_com Dtg Ltd 2005. |
|
| |
|
 |
|---|
Čuvajmo se praznovjerja |
||||
| Marijana i Snježana Vlahović |
| Čuvajmo se praznovjerja! |
| Praznovjerje znači toliko koliko isprazna, ništavna vjera. Sastoji se u tome što netko vjeruje da neke stanovite osobe, stvari, riječi ili znaci imaju u sebi neku posebnu moć, koje ne mogu imati niti same po sebi niti po molitvi Crkve, niti po odredbi Božjoj. Praznovjerje prati razvoj grešnog roda ljudskog, korak za korakom kao mračna sjena. Pa, premda je u sebi i u svojim posljedicama strašno, da se čovjeku kosa na glavi ježi, ipak je ono pojava prvog reda. Temelji se na ljudskoj naravi i počiva u grudima svakog čovjeka. Ono je otrovna biljka koja raste po brdima, dolinama i ravnicama; po suhim pješčanim pustarama kao i po najplodnijim, najbujnijim livadama i šarolikim perivojima. Nekada se praznovjerje najstrože zabranjivalo i kažnjavalo, čak i samom smrću. U Starom zavjetu govori Bog: “Ne idete gatarima i ne pitajte (za savjet) vračara, da se od njih ne zaprljate” . U Novom zavjetu, Sv. Ivan u svojoj knjizi Otkrivenja i Sv. Pavao u Poslanici Galaćanima prijete se vječnom propašću. |
| U tom pogledu ne zaostaje ni Crkva. U staro doba, ako bi netko otišao vračaru, morao je kroz pet godina činiti pokoru. Nema li kod nas još i danas šupljih glava kojima ćeš teško izbiti iz glave njihov krivi pojam o vješticama i lažnim sanjarima. Praznovjerje potječe većinom iz ograničenog uma, manjkavog znanja, neupućenosti u prirodne pojave, iz lakovjernosti, od slabih, boležljivih živaca, starih basna i sličnog. Jedna seljanka tuži se svom župniku da jutrom nema što od svojih krava namusti, jer mora da ih je neka vještica urekla i zatraži od župnika kakvo sredstvo protiv toga. Ovaj, da joj tu budalaštinu jednom zauvijek izbije iz glave, obeća da će joj iza podne nešto napisati. Dade joj mali zamotak s nalogom da svake noći oko 10 sati ode u štalu s ovim zamotkom, koga nipošto ne smije otvarati te da se dotakne vrata i svakog kuta u štali. |
 |
 |
| Došavši prve noći u štalu, nađe vrata otvorena, te ih, misleći da ih je sluškinja zaboravila zatvoriti, zatvori. Znatiželjna što se u onom zamotku nalazi, eto ti je ujutro, kad su muzli krave, u štalu i gle – krave daju mlijeko! Slijedeće noći zatekne opet vrata od štale otvorena, ali sada sluškinju zbog nemarnosti strogo ukori. Ali krave su davale mlijeka kao obično. Došavši i treće noći s tim svojim prokušanim sredstvom u štalu, zateče je zaista zatvorenu, ali došavši dojednog kuta – strašno! |
Opazi jednog sakrivenog čovjeka, brata njezine sluškinje, poznatog kradljivca i razbojnika, koji ubrzo umaknu, ali se seljanci otvoriše oči i zaključi da je njezina sluškinja hotimično ostavljala vrata otvorena i s bratom bila sporazumno u krađi. |
|
 |