Broj
3
Godina
2

Veljača, 2000.

 
 
Naslovnica
Sadržaj
Uvodnik
Statistika
Obavijesti
 
Aktuanosti
Barka

Impressum

glavna

 

© K_com Dtg Ltd 2005.
 
Živjeti s Marijom u duhu Karmela
Prijatelj da mi je biti
Naklapanja
O obraćenju
Mali liturgijski kutić
25 Planinarski križni put
Bogoslužje kvatri
školski kutić
Učiti od života
Sv.Patrik
Zahvale
 
vlč. Mladen Sinković, župnik
Bogoslužje kvatri
 
Postanak

Kvatre imaju svoj izvor u potrebi čovjeka vjernika da cjelokupno svoje djelovanje posveti Bogu i od Boga moli uspjeh i blagoslov. Tako je Rimska Crkva, čini se, preuzela i u kršćanskom smislu preoblikovala pretkršćanski običaj starih Rimljana da molitvama poprate sjetvu, žetvu i berbu. Tim trima terminima kasnije je dodan i četvrti, tako da je svako godišnje doba imalo jedan tjedan posvećen molitvi i dobrim djelima. Vjernici kršćani mole onako kako ih je Krist Gospodin naučio moliti: najprije za kraljevstvo Božje i pravdu njegovu, a onda i za uspjeh zemaljskih poslova. Zato su i kvatre poprimile značaj ne samo molitve za blagoslov usjeva, nego i intenzivnijeg duhovnog života. Tako se u povijesti uz te dane, baš zbog njihova molitvenog i pokorničkog značaja vezalo ređenje crkvenih službenika kao važan trenutak u životu Crkve.

Od najstarijih vremena, kvatre su se u Rimu slavile tako da se u srijedu i petak obdržavao post, a u subotu se slavilo bdjenje koje je završavalo misom u zoru nedjelje.

 

Pokoncilska obnova

Novi Rimski kalendar, izrađen po načelima liturgijske obnove II. vatikan - skog sabora, izražava želju da se i u naše vrijeme, kad svi ljudi s pravom osjećaju teške probleme mira, pravde i glada , obnovi ovaj godišnji ciklus pokore i kršćanske ljubavi u svom prvotnom smislu. Budući da nisu svugdje po svijetu isti uvjeti i ne osjećaju se svuda jednako svi problemi, određuje se da disciplinu Kvatri urede pojedine biskupske konferencije za svoje područje.

 
Odredba HBK

Hrvatska biskupska konferencija odredila je stoga da se i dalje zadrže kvatre u svojim tradicionalnim terminima, te da one uz dosadašnje usmjerenje (plodovi zemlje, posveta ljudskog rada, javna zahvala Bogu, molitva za duhovna zvanja) budu otvorene i drugim potrebama opće ili mjesne Crkve i svijeta. Općenito neka kvatre budu ovako usmjerene:

Zimske, pred Božić, potkraj građanske godine, neka budu posvećene kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva;

Proljetne, na početku Korizme , neka se posvete pokori i obraćenju;

Ljetne, nakon Pedesetnice,neka budu posvećene molitvi za posvetu ljudskog rada i za urod zemlje;

Jesenjske, sredinom rujna, neka naročito mole za svećenička i redovnička zvanja te za kršćansku izgradnju mladeži.

Stoga se vjernici pozivaju da kvatrene dane posvete intenzivnije molitvi, djelima pokore i ljubavi na određenu nakanu uz slavljenje sv. Mise.