Broj |
3 |
Godina |
2 |
Veljača, 2000. |
|
© K_com Dtg Ltd 2005. |
|
|
|
![]() |
|---|
| Naklapanja |
|---|
Bogoslužje kvatri |
| vlč. Mladen Sinković, župnik | ||
| Bogoslužje kvatri | ||
| Postanak | ||
Kvatre imaju svoj izvor u potrebi čovjeka vjernika da cjelokupno svoje djelovanje posveti Bogu i od Boga moli uspjeh i blagoslov. Tako je Rimska Crkva, čini se, preuzela i u kršćanskom smislu preoblikovala pretkršćanski običaj starih Rimljana da molitvama poprate sjetvu, žetvu i berbu. Tim trima terminima kasnije je dodan i četvrti, tako da je svako godišnje doba imalo jedan tjedan posvećen molitvi i dobrim djelima. Vjernici kršćani mole onako kako ih je Krist Gospodin naučio moliti: najprije za kraljevstvo Božje i pravdu njegovu, a onda i za uspjeh zemaljskih poslova. Zato su i kvatre poprimile značaj ne samo molitve za blagoslov usjeva, nego i intenzivnijeg duhovnog života. Tako se u povijesti uz te dane, baš zbog njihova molitvenog i pokorničkog značaja vezalo ređenje crkvenih službenika kao važan trenutak u životu Crkve. Od najstarijih vremena, kvatre su se u Rimu slavile tako da se u srijedu i petak obdržavao post, a u subotu se slavilo bdjenje koje je završavalo misom u zoru nedjelje. |
||
|
||
| Pokoncilska obnova | ||
Novi Rimski kalendar, izrađen po načelima liturgijske obnove II. vatikan - skog sabora, izražava želju da se i u naše vrijeme, kad svi ljudi s pravom osjećaju teške probleme mira, pravde i glada , obnovi ovaj godišnji ciklus pokore i kršćanske ljubavi u svom prvotnom smislu. Budući da nisu svugdje po svijetu isti uvjeti i ne osjećaju se svuda jednako svi problemi, određuje se da disciplinu Kvatri urede pojedine biskupske konferencije za svoje područje. |
||
| Odredba HBK | ||
Hrvatska biskupska konferencija odredila je stoga da se i dalje zadrže kvatre u svojim tradicionalnim terminima, te da one uz dosadašnje usmjerenje (plodovi zemlje, posveta ljudskog rada, javna zahvala Bogu, molitva za duhovna zvanja) budu otvorene i drugim potrebama opće ili mjesne Crkve i svijeta. Općenito neka kvatre budu ovako usmjerene: |
![]() |
Zimske, pred Božić, potkraj građanske godine, neka budu posvećene kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva; Proljetne, na početku Korizme , neka se posvete pokori i obraćenju; Ljetne, nakon Pedesetnice,neka budu posvećene molitvi za posvetu ljudskog rada i za urod zemlje; Jesenjske, sredinom rujna, neka naročito mole za svećenička i redovnička zvanja te za kršćansku izgradnju mladeži. |
||
| Stoga se vjernici pozivaju da kvatrene dane posvete intenzivnije molitvi, djelima pokore i ljubavi na određenu nakanu uz slavljenje sv. Mise. |