• Glazbeni visokorazvijeni oblik pripjevnog psalma; psalam je pritom sveden na jedan jedini redak, a ponavljanje pripjeva često se ispušta. Tako se zove jer psalmist pritom nije stajao na povišenome mjestu, nego na pristupnoj stepenici (gradus) ambona.
• Službena koralna knjiga, koja sadrži promjenljive pjevane tekstove misnog slavlja zajedno s njihovim koralnim melodijama.

Glazbeni govor svojstven Rimskoj Crkvi koji se zove po papi Grguru Velikom (590.-604.). Naziva se još i jednostavno - koral. To je u načelu jednoglasno pjevanje, bez pratnje, koje se strogo oslanja na ritam jezika. Melodije nisu načinjene u duru ili molu, već u okviru osam starocrkvenih modusa ili tonusa (ljestvica). Liturgijska slavlja mise ili časoslova u zajednici, isključivo u gregorijanskom koralu, nisu više moguća, ali pojedini dragocjeni dijelovi ovog crkvenoga blaga vrlo će dobro odjeknuti. Gregorijansko pjevanje bilo je i na hrvatskom tlu sastavni dio bogoslužnog pjevanja.

Prije svega stanje stanje odvojenosti od Boga, izvora života, a zatim i sam grešni čin koji dovodi do raskida veze s Bogom. Krštenje, primljeno vjerničkim raspoloženjem, priključuje nas Kristu i uklanja odvojenost, a vjerničkim slušanjem Božje riječi i primanjem euharistije živa povezanost s Bogom sve više jača. Grešnika koji se odijelio od spasonosnoga crkvenog zajedništva i raskinuo životnu vezu s Bogom, u tijek Kristova života ponovno uključuje sakrament pokore.