Broj
 40
Godina
 5
Ožujak, 2003.
 
 
Naslovnica
Sadržaj
Uvodnik
Statistika
Obavijesti
 
Aktualnosti
Barka

Impressum

glavna

 
© K_com Dtg Ltd 2005.
 
Put u povijest
Poezija
Školski kutić
Uže
 Krunica Zahvale Sveti Juraj
Naklapanja
Korizma
Biti roditelj
Što mi znači korizma
Zazovi Mariju
 
Vlatka Karoglan
Biti roditelj
 

Autoritarni roditelji  
Postati roditelj relativno je lako i većini ljudi to se planski ili neplanski događa, ali kako biti dobar roditelj to je već tema za sebe. Govoreći o tipovima roditelja možemo ih svrstati u tri tipa. Prvi od njih je AUTORITARNI.

Budući da se o čistom tipu može govoriti samo teoretski, namjera mi je navesti samo osnovne karakteristike. AUTORITARNI RODITELJI su uglavnom NELJUBAZNI i NEPOPUSTLJIVI. Njihova se komunikacija sa djetetom uglavnom svodi na OPOMENE, PRIJETNJE, UCJENE, ETIKETIRANJA I IZAZIVANJA OSJEĆAJA KRIVNJE. Takvi roditelji primjete svoje dijete uglavnom samo onda ako je nešto loše napravilo (ako je razlilo čašu s vodom, udarilo brata ili sestru, dobilo negativnu ocjenu i sl.).
Autoritarni roditelj tada počinje napadati dijete optužbama i galamom tipa:
 

•  Nisam vidio nespretnijeg stvorenja!
•  Nikad od tebe ni čovjeka ni radnika!
•  Sigurno ćeš pasti razred!
•  Takvi kao ti loše završe u životu!
•  U grob ćeš me otjerati!
•  Boli me glava od tebe!

Ovakve ili još gore poruke i izjave roditelja vlastitoj djeci ubijaju u njima svako samopouzdanje. Takvi roditelji vrlo često upotrebljavaju i batinu kao odgojno sredstvo

pravdajući svoju agresivnost tvrdnjom kako je batina iz raja izašla. Psihološka istraživanja pokazuju da djeca koja doživljavaju ovakva odbijajuća, gotovo neprijateljska ponašanja i sama postaju SVADLJIVA, LAKO OSUĐUJU DRUGE I NE ZNAJU BITI PRIJATELJI.

Svaka agresivnost kod roditelja, izaziva agresivnost kod djece pa nije ni čudo da neki od njih već u pubertetu vraćaju i svojim roditeljima ono što su od njih odgojem i primili. Između autoritarnih roditelja i njihove djece NEMA TOPLINE, RAZUMIJEVANJA, PRIJATELJSTVA.

Može se reći da su kod ovih roditelja prisutne sve one “staromodne” metode poučavanja koje produciraju neurotike i psihotike opterećene osjećajem krivnje, depresivnog ili agresivnog ponašanja. Budući da nemaju samopoštovanja, ovakva djeca počnu mrziti same sebe i druge, grubi su, bijesni i pretjerano kritični.

Sve ovo navedeno ne znači da roditelj ne mora imati autoritet nad svojim djetetom, baš suprotno, izuzetno je važno da ga ima te da ga dijete poštuje i imitira jer mu je roditelj uzor. Ipak, autoritet ne smije nastati tehnikom zastra šivanja, predbacivanja ili osuđivanja, već se treba izgraditi iz kvalitetnog odnosa djeteta i roditelja u kojem vlada POVJERENJE i LJUBAV gdje je roditelj djetetu u prvom OSLONAC, SIGURNOST I MODEL ŽIVOTA. Kada dijete vjeruje da ima smisla ići u crkvu i sklopiti ruke u molitvi jer to čine njegovi roditelji, kada je sigurno u vrijednost jednih i ludost drugih ponašanja, jer se tako njegovi roditelji ponašaju znači da ima pored sebe dobre uzore i da su mu roditelji pouzdani autoritet.