Na samom istoku Lijepe Naše, na tromeđi Slavonije, Bačke i Baranje, na mjestu gdje Drava utječe u Dunav, smjestilo se naselje Aljmaš, naše najveće marijansko svetište u đakovačkoj biskupiji. U njega dolaze ne samo vjernici iz Slavonije nego i iz Bosne, Vojvodine, te Mađarske.

Za vrijeme bune Ferenca Rakoczyja u Mađarskoj, 1704.g., postojala je velika opasnost da će Baranja pasti pod utjecaj kalvinista. Iz baranjskog sela Laško, današnjeg Luga, prenešen je Gospin kip u Aljmaš kako ga kalvinisti ne bi obeščastili. Ta je lokacija odabrana jer se na mjesto moglo dolaziti kopnom i vodom, ali i zato jer se u Aljmašu od davnine štovala Gospa.

Prema legendi, Kip je isprva bio smješten u kolibi napravljenoj od pruća i blata, a zvono je obješeno na obližnju trešnju. Kip Gospe, sa krunom na glavi, Djetetom Isusom u desnoj, te kraljevskim žezlom u lijevoj ruci, tamo je našao utočište i ljubav mještana, pa je tako i Gospa dobila ime 'Od Utočišta', i postala utočište svima koji u nevolji mole njenu pomoć. 1708.g. počela je gradnja crkve kolju je 1715.g. blagoslovio Juraj Patačić.

Na veliki četvrtak 1847.g. požar je uništio selo i crkvu s Kipom. Spašena je ipak Gospina slika, kopija izgorjelog kipa, koja se nalazila nad ulaznim vratima crkve. Kasnije je sjeverno od mjesta svetišta, kraj izvora, podignuta skromna kapelica kamo je stavljena Gospina slika. Oko kapele su posađene lipe, pa su mjesto često zvali 'Gospa pod lipom'. Vodi koja izvire ispod kapele pripisuje se posebna moć.

Godinu dana kasnije, 1848.g. započela je gradnja nove crkve, a u Apatinu je nabavljen i novi Gospin kip. 2.srpnja 1852.g. crkvu je posvetio biskup Strossmayer u čast Pohođenja Marijina, a 1857.g. darovao je novi zavjetni kip koji je nabavljen u Beču.

Novi progon Aljmaška Gospa doživjela je početkom kolovoza 1991. godine, kada je njezina crkva bila razarana, te konačno na samu Veliku Gospu uništena do temelja. Ostao je samo dio desnog zida koji u obliku stupa vapi u nebo za pravdom – tako je i nazvan 'zidom nade', nade za obnovom i boljim sutra. Više od godinu dana nije se znalo što je s Gospinim kipom, ali je ipak pronađen prilično oštećen 31. listopada 1992. uz pomoć UNPROFOR-a.

U svibnju 2000.g. započeto je sa gradnjom novog svetišta koje bi trebalo biti gotovo na 300-tu obljetnicu prebjega iz Luga, 2004. godine. Za kraj priče o ovom napaćenom kraju spomenuo bih kako je poznat po vinarstvu – U erdutskom dvorcu (15.st.) od 1730.g. postoji vinarija, a nova vinarija ima vinsku bačvu koja je druga po veličini u Europi. Uz degustaciju kvalitetnih i poznatih erdutskih vina, od jela se mogu probati i pravi ribarski fiš paprikaš, zbog rukavaca Drave i Dunava koji su bogati ribom, a time i raj za ribiče.