Broj
46
Godina
5
Rujan, 2003.
 
 
Naslovnica
Sadržaj
Uvodnik
Statistika
Obavijesti
 
Aktualnosti
Barka

Impressum

glavna

 

© K_com Dtg Ltd 2005.
Put u povijest
Sveti Jeronim
Vjera
Varaždinska biskupija
Sreća-što je to?
Naklapanja
Školski kutić
Poezija
Zahvale
 
Danijel Krilčić
Sreća - što je to?
 

Kad bismo htjeli biti sretni, to bismo lako postigli. Ali mi želimo biti sreniji od drugih, a to je uvijek teško, jer smatramo druge sretnijima nego što jesu... (Montesquieu)

Vjerujem da su mnogi od vjernih čitatelja Barke već odavno spoznali da sam ja duboko u sebi komplicirana osoba, a sve iz razloga zato što jako volim filozofirati ili pametovati (kako naš narod kaže). Razlog tome je što ponekad nisam zadovoljan s odgovorima koje nam ovaj svijet nudi i pokušavam u njima naći neki duboki smisao. A na to isto i Vas pokušavan navesti kad pišem svoje članke. Ponekad se duboko u sebi pitam zašto je ovo ovako, a ono onako, a ne drugačije? Jel` ovo to ili nešto drugo? I slična pitanja. I tako krenem putem razmišljanja koje me dovodi do filozofiranja, a na kraju svakog tog puta odgovor je Bog. Jedini nam On može dati odgovore na sva pitanja, jedino je On odgovor na sva pitanja...

I tako, ovaj me put zanimalo što je to sreća. Što je to što jednog čovjeka rastužuje, a drugoga diže tako visoko? (Jer ne mora nužno biti da će ono što jednoga usrećuje, usrećiti i drugoga). Tako sam krenuo u potragu za tim odgovorom, ali moram biti oprezan u traženju svoje sreće, jer što čovjeku vrijedi da zadobije svijet, a pritom izgubi svoje srce, jer ljubav, prijateljstvo (osim lažnog) i sreća ne mogu se kupiti novcem.

Na početku mog traženja, u glavi su mi se javili glasovi racionalnih ljudi (koji stoje čvrsto na zemlji) i čuo sam njihov odgovor koji kaže da je sreća osjećaj koji se javlja kad naš mozak oslobodi određenu količinu hormona koji zatim utječu... i tako dalje...

Ali ja nisam u potpunosti zadovoljan s tim. I slijedeće odgovore koje nailazim javljaju se u raznim narodnim izrekama svatko je kovač svoje sreće ili u sličnim izjavama ljudi koji su bili mnogo pametniji od mene.
 
Nikad nismo toliko sretni ni toliko nesretni kao što mislimo (La Rochefou-cauld) JER ne postoji apsolutna sreća, postoje okolnosti (Balzac). Razum nam može reći što trebamo izbjegavati, ali samo nam srce kaže što moramo učiniti (Joubret) JER srce ima svoje razloge koje razum ne poznaje (Pascal) JER od svih istina najdublje su i najtrajnije istine srca (Barac) I ZATO neka slabost naših srca bude sveta (Senghor).

Sv. Augustin kaže da ljudi putuju i dive se visokim planinama, divovskim valovima mora, dugim tokovima rijeke, širokom prostranstvu oceana i kružnom gibanju zvijezda; a pokraj sebe prolaze i ne čude se ničemu. A taj citat možemo rastumačiti i tako da ustvrdimo da nam je toliko malo potrebno da budemo sretni, a da nam upravo to malo često nedostaje.

I možda je najbolje da tu prestanemo tražiti, jer sreća se nalazi u nama. Svatko je kovač svoje sreće i potrebno je samo malo stati, osloboditi se okova svijeta i poslušati onaj Glas u sebi koji nas raduje. Glas u nama je sreća... Bog je u nama... Bog je naša sreća...