Broj
Godina
© K_com Dtg Ltd 2005.
Broj |
47 |
Godina |
5 |
| Listopad, `03 | |
© K_com Dtg Ltd 2005. |
|
| |
|
 |
|---|
KARDINAL |
Zahvale | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Pavao Maković |
| KARDINAL! |
Hrvatska ima kardinala! Na tu su činjenicu ponosni svi Hrvati katolici, ali i oni ljudi dobre volje koji u tome vide brigu Svetoga Oca za ovaj naš izmučeni narod. I kad su sve vlasti ovoga svijeta zatajivale, kad su nam uskraćivale pomoć i podršku, kad se Hrvate i hrvatstvo stavljalo u neke margine, onda je Hrvatska iz Vatikana dobivala najveće povjerenje. Tako je i danas; danas kad svim silama želimo u nekakvu Europu iz koje ne dobivamo nikakva dobra. No, ne bih htio skrenuti s teme... Dakle, o kardinalu... Kardinal Josip Bozanić rođen je 20. ožujka 1949. u Rijeci. Osnovnu je školu pohađao u Vrbniku na Krku, a Klasičnu gimnaziju u Pazinu, gdje je maturirao 1968. godine. Iste jeseni počinje filozofsko-teološki studij u Rijeci, ali ga je tijekom akademske godine morao prekinuti zbog odsluženja vojne obveze. Nakon toga nastavlja bogoslovski studij u Rijeci, a završava ga u Zagrebu gdje je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Krčki biskup Karmelo Zazinović zaredio ga je za svećenika 29. lipnja 1975. u Krku. Iste je godine imenovan biskupskim tajnikom. Tu je službu obavljao od 1975. do 1976. i od 1978. do 1979. |
 |
 |
U međuvremenu od 1976. do 1978. bio je župni vikar u Malom Lošinju, te upravitelj župe Veli Lošinj. U to vrijeme upisao je i poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1979. dobio diplomu magistra teologije u dogmatskoj specijalizaciji. Biskup ga šalje na daljnji studij u Rim gdje je kao pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima nastavio studij teologije na Gregorijanskom papinskom sveučilištu, a zatim je studirao crkveno pravo na Lateranskom sveučilištu te postigao diplomu licencijata iz crkvenog prava. Nakon povratka iz Rima imenovan je kancelarom Biskupskog ordinarijata 1986., a 1987. generalnim vikarom Krčke biskupije. Od 1988. do 1997. predaje dogmatsku teologiju i crkveno pravo na Teologiji u Rijeci. Kad je godine 1987. osnovana Komisija Justitia et pax BKJ, bio je uz predsjednika biskupa Srećka Badurinu potpredsjednik Komisije. Tu je dužnost obnašao do 1993. |
|
|
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je biskupom koadjutorom krčkim 10. svibnja 1989. Za biskupa ga je zaredio kardinal Franjo Kuharić u krčkoj katedrali 25. lipnja 1989. Službu biskupa koadjutora obavlja do 14. studenoga 1989., kada postaje dijecezanski biskup krčki. Za vrijeme bolesti nadbiskupa metropolita riječko-senjskog Antona Tamaruta bio je od 5. lipnja 1996. do 22. studenog 1996. apostolski administrator riječko-senjske nadbiskupije. U Biskupskoj konferenciji obavlja razna zaduženja. Od 1989. do 1997. bio je predsjednik Vijeća za laike. U više mandata član je Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Više je puta predstavljao našu biskupsku konferenciju na zasjedanjima biskupskih konferencija po raznim zemljama Europe kao i u međukonferencijskim tijelima. |
| Kad je 1993. ustanovljena Hrvatska biskupska konferencija, bio je u svim mandatima član Stalnog vijeća HBK. Od početka je član, a od 1996. i predsjednik Komisije HBK za odnose s državom. U to su vrijeme sklopljeni međunarodni ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Zagrebačkim nadbiskupom imenovan je 5. srpnja 1997., a službu zagrebačkog nadbiskupa i metropolita preuzeo je 4. listopada 1997. Iste je godine izabran za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, te ponovno 2002. Godine 1998. kao zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK pozdravio je Svetog Oca u Zagrebu za njegova drugoga apostolskog pohoda Hrvatskoj, a u Mariji Bistrici u obredu beatifikacije zamolio je Svetog Oca da kardinala Alojzija Stepinca proglasi blaženim. Na blagdan blaženog Alojzija Stepinca, 10. veljače 2002., najavio je Drugu nadbiskupijsku sinodu i započeo pripremu. Sudjelovao je u Rimu na objema posebnim biskupskim sinodama za Europu 1991. te 1999. |
Na drugoj sinodi izabran je i od Ivana Pavla II. potvrđen za člana Posebnog vijeća za Europu pri Tajništvu Biskupske sinode u Rimu. Godine 2001. izabran je za prvog potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija. Član je Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i Papinskog vijeća za laike. Mislim da ovo kratko razmatranje mogu završiti riječima: imamo velikog kardinala! Hvala Bogu i Svetom Ocu što su uz nas u teškim danima i što nas vode sigurnim putevima u ovim, za nas kršćane nemirnim vremenima. Jedno je sigurno: samo oni nas mogu dovesti u onu najsigurniju luku. Oni nas ne mogu i neće iznevjeriti, razočarati. |
|
 |
