U Vjerovanju koje molimo ispovijedamo "vjerujem u svetu Crkvu katoličku" i dodajemo "općinstvo svetih". Izraz općinstvo svetih označava duhovnu zajednicu svetih na nebu, duša u čistilištu i vjernika, članova Crkve na zemlji. Sveti na nebu tvore "slavnu Crkvu", zajednicu onih koji su postigli slavu, koji su u zajedništvu s Bogom. Duše u čistilištu sačinjavaju "trpeću Crkvu" i za njihovo spasenje mi molimo i prikazujemo za njih Sv. Misu i naše žrtve. Vjernici, članovi Crkve na zemlji su "putujuća Crkva". Općinstvo svetih ne označava tri Crkve nego tri različita stanja jedne te iste Crkve, ističući našu međusobnu povezanost.

Prema kršćanskim zapisima, u Siriji se već od IV. stoljeća spomendan svih svetih slavio prve nedjelje nakon Duhova, odnosno koncem svibnja, a u VI. stoljeću taj je blagdan uveden i u Rimu. Blagdan Svih svetih, koji svetkujemo 1. studenoga, prvotno je bio slavljen 13. svibnja “u čast Blažene Djevice Marije i svih svetih mučenika”, jer je 609. godine na taj dan, papa Bonifacije IV. nekadašnji hram Pantheon u Rimu pretvorio i posvetio za kršćansku crkvu s imenom Sancta Maria ad Martyres. Naime, rimski car darovao je papi Bonifaciju IV. (608.-615.) velebnu građevinu koja već sto godina nije služila kao hram. Papa je 13. svibnja 609. dao prenijeti kosti kršćanskih mučenika iz katakombi i pokopati ih u Pantheonu koji je posvetio u crkvu svih svetih mučenika. Kroz sto godina razvilo se štovanje svetih koji nisu mučenici, pa je papa Grgur III. (731.- 741.) u bazilici sv. Petra na vatikanskom brežuljku dao sagraditi kapelu svih svetih koji su se pak slavili 1. studenoga.

Svetih i blaženih je nebrojeno mnogo. Stoga je Crkva u svojoj mudrosti odredila jedan dan u godini kada se zajednički misli na sve svete i blažene, poznate i nepoznate. Oni su nam kod Boga snažni zagovornici kojima se možemo obraćati s punim povjerenjem. Kada njih slavimo, slavimo i Boga u njima. U povodu svečane mise za 1. studenoga, Crkva je svjesno izabrala evanđelje Isusovog govora na gori u kojem on nabraja svojstva svetih: siromašni duhom, krotki, ožalošćeni, pravednici, milosrdni, čisti, mirotvorci i posebno oni koji su progonjeni zbog Boga.