Broj |
53 |
Godina |
6 |
| Svibanj, 2004. | |
© K_com Dtg Ltd 2005. |
|
|
|
![]() |
|---|
| Uzašašće | Školski kutić |
|---|
![]() |
||
| radovi učenika | ||
| OŠ Velika Mlaka | ||
Školski kutić |
||
| Moja Prva Sveta Pričest | ||
![]() |
Stefanie Karlović, 3.b | |
Toga jutra bila sam uzbuđena. Mislila sam kako ću primiti hostiju ili se zbuniti kad budem recitirala. To me mučilo cijelo jutro. Kada sam stigla pred školu i vidjela svoje prijatelje pomislila sam: "Pa neće se ništa dogoditi. Sve će biti u redu." Svi su lijepo recitirali, a ja sam mislila da odrecitiram što bolje. Kada sam primila prvi put Isusa u bijeloj hostiji nisam se više ničega bojala, a osjećala sam se kao da ću dobiti krila i poletjeti. Taj osjećaj bio je prelijep. |
||
| Ana-Maria Ćurić, 3.b | ||
Toga jutra kad sam se probudila bila sam sretna jer ću prvi put primiti Isusa. Obukla sam se i otišla u školu. Kada sam došla pred školu tamo su već bili svi moji prijatelji. Misa je počela i mi smo u procesiji ušli u školu. Sjeli smo na stolce, a neki su recitirali. Kada je došlo vrijeme da primimo Isusa, neke je bilo strah, ali na kraju je sve dobro prošlo. Nakon pričesti sam i ja recitirala i zahvalila Isusu. Kasnije sam otišla kući i veselo proslavila svoju prvu pričest. |
||
| Mirjam Bedenic, 3.a | ||
Svanuo je dan prve pričesti. Jutarnje me sunce svojim nježnim poljupcima probudilo. Sunčeve zrake hvalile su moju hrabrost. Obukla sam lijepu ružičastu haljinu, a preko nje još ljepšu, anđeoski bijelu. U očima vidjela sam Isusove oči. Njegove ruke su me grlile, usne hrabrile, a oči mi se smiješile. |
||
| Primila sam Isusa |
| Mia Mihić, 3.b |
U subotu ujutro išla sam se ispovijediti, kako bi u nedjelju mogla ići na prvu svetu pričest. Došla je i nedjelja. Dok sam čekala, ispred škole, zasjalo je veliko žuto sunce, a Isus je dolazio k meni da ga primim. Tek kada sam ga primila zaigrao je osmijeh na mome licu, a ja sam postala najsretnija djevojčica na svijetu. |
| Toga jutra |
| Kristijana Idžanović, 3.a |
Ujutro sam se probudila. Srce mi je kucalo sve brže i brže. Jedva sam čekala da obučem bijelu haljinu i zablistam u njoj. Došla sam pred školu. Svi su stajali i pričali. Stala sam i ja. Svi smo bili uzbuđeni, radosni, veseli. Blistali smo u sjaju. Svi smo bili nalik anđelima. |
![]() |
Bono Musić, 3.b | |
Probudio sam se ujutro rano. Osjećao sam se veselo, čisto i bez grijeha. U 9 sati su mi došli ujak, djed i baka. Počeo sam se spremati, obukao bijelu košulju, tamnoplave hlače, a na košulju oko vrata sam stavio tatinu crnu leptir-mašnu s njegove krizme. Stigao sam pred školu. Svi su već bili tamo. Pripremili smo se za svečani ulazak. Ušli smo, sjeli smo na svoja mjesta. Moji prijatelji i ja smo prvi recitirali. Kada su svi odrecitirali, primili smo Tijelo Kristovo, a nakon svega toga otišli smo u crkvu slikati se i malo okrijepiti. Onda sam otišao kući i tu proslavio svoju prvu pričest sa svojim gostima. |
||
| Ivan Rukavina, 3.b |
Kad sam se ustao odmah sam osjetio da mi srce jako, jako tuče i da će ovaj dan biti svet ne samo zbog prve pričesti nego i zbog sreće koja nas ne ostavlja ravnodušnima. To je Božja sreća. Da, i dragi Bog je sretan što smo u svoja srca primili Isusa. |