Broj
58
Godina
6
Listopad, `04
 
 
Naslovnica
Sadržaj
Uvodnik
Statistika
Obavijesti
 
Aktualnosti
Barka

Impressum

glavna

 

© K_com Dtg Ltd 2005.
Put u povijest
Prečasni Ladislav Loina
Živjeti za druge
Televizijsko ispiranje mozga
Priča o samuraju
www.barka.com.hr
Poezija
Put
Molitva

Posveta

 
Petar Maković
Prečasni Ladislav Loina
 

U subotu 9. listopada umro je u Svećeničkom domu u Zagrebu svećenik zagrebačke nadbiskupije mons. Ladislav Loina, dugogodišnji župnik u Odri i Velikoj Mlaki.

Pogrebne obrede u crkvi sv. Jurja i na groblju u Odri 11. listopada vodio je pomoćni zagrebački biskup Josip Mrzljak uz više od 50 svećenika i veliko mnoštvo vjernika iz odranske i drugih župa iz Turopolja.

Prečasni Ladislav je rođen 24. svibnja 1918. u Krapinskim Toplicama u obitelji Maksa i Drage r. Pavliša. Nakon pučke škole u rodnom mjestu, školovanje je nastavio u Zagrebu, najprije u II. klasičnoj, a potom u sjemenišnoj klasičnoj gimnaziji. Nakon mature 1937. godine, upisao je i završio Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Šestoga lipnja 1943. bl. Alojzije Stepinac zaredio ga je za svećenika, a prvo radno mjesto bilo je kapelansko u Donjoj Zelini. Godine 1952. došao je za upravitelja župe Odra te je privremeno upravljao župom Jakuševec. Na čelu odranske župe ostao je do 2001. kada je umirovljen, ali je ostao živjeti u Odri s kojom se potpuno srodio te pomagao novom župniku gotovo do smrti.

Tek ga je bolest odvojila nekoliko mjeseci od Odre kada je pošao u bolnicu, a potom u Svećenički dom na Kaptolu, gdje je i umro.

Bio je turopoljski dekan u više mandata, bio je član svećeničkoga vijeća i nadbiskupijski ekonom kroz dulje vrijeme. Kako su, zbog blizine grada Zagreba, naselja župe Odra neprestano rasla, pobrinuo se da se od nje stvore nove samostalne župe. Najprije je osnovana župa sv. Barbare u Velikoj Mlaki, a potom i u Lukavcu. U Velikoj Mlaki obnovio je našu "turopoljsku ljepoticu", te je spasio od zapuštenosti, uništavanja i otimačine te je prenio iz Mraclina drveni čardak koji danas služi kao župni ured. U Lukavcu je sagradio crkvu Gospe Fatimske, a u Buzinu crkvu sv. Josipa Radnika, koja mu je bila posebno draga. Obje je crkve gradio više puta, jer ih je "komunistička mržnja u više navrata rušila". Temeljito je obnovio i župnu crkvu sv. Jurja u Odri. Velike su mu zasluge za dolazak franjevaca trećoredaca u Odru koji su 1968. otvorili samostan i sjemenište, a koji je danas preuređen i služi kao dom za starije i nemoćne.

Pobrinuo se i za uređenje groblja u Odri, koje se danas svrstava u jedno od ljepših i organiziranijih groblja Grada Zagreba.