Broj |
61 |
Godina |
7 |
| Korizma, `05 | |
© K_com Dtg Ltd 2005. |
|
|
|
![]() |
|---|
Post |
Cvjetnica |
|---|
| Marija |
| Post |
| Jako tijesno uz molitvu je vezan post. Anđeo Rafael, koji je došao pomoći Tobiji, rekao je između ostalog: "Dobra je molitva s postom , s milostinjom i s pravednošću." (Tob 12, 8). Za Juditu, ženu preko koje je Bog donio pobjedu izraelskom narodu, piše: " Postila je sve dane udovištva svoga osim uoči subote i za samih subota, uoči mlađaka i za samih mlađaka te za svetkovina i blagdana doma Izraelova." (Jdt 8, 6). Za Anu, kći Penuelovu, koja je u djetetu Isusu, prepoznala Boga, Otkupitelja, piše da je: "...postovima i molitvama danju i noću služila Bogu" (Lk 2,37). U Bibliji možemo vidjeti da su pobožni ljudi ne samo molili nego i postili, pogotovo prije nekih odluka ili događaja. Navest ćemo neke primjere: |
| Kraljica Estera kad je trebala posredovati pred kraljem za Židove kojima je zbog mržnje Hamana prijetilo uništenje, znajući, da je to zadatak koji čak može, ako se nepozvana pojavi pred kraljem završiti smrću; zamolila da svi Židovi koji se nalaze u Suzi, za nju, tri dana i tri noći poste, da niti jedu niti piju, a i ona će isto tako sa svojim djevojkama i tek onda će ići pred kralja. Pažljivo pročitajmo i Esterinu molitvu Bogu i iz nje možemo nešto naučiti. Kad je Estera došla nepozvana pred kralja, kralj ju je pogledao krajnje ljutit. Ali: " tada Bog sklonu kraljevu dušu na blagost"... (Est 5, 1e) – Bog je intervenirao i dalje je vodio situaciju na dobro svima koji su se uzdali u njega, čitajmo o tome u knjizi o Esteri. I u knjizi proroka Danijela možemo naći kako je on postio: "U te dane ja, Danijel, žalovao sam tri sedmice: nisam jeo tečnih jela; meso ni vino nije ulazilo na moja usta, i nisam se mazao uljem dok ne prođoše te tri sedmice." (Dn 10, 2–3). I nakon toga je prorok Danijel imao ono veliko viđenje. Sjetimo se i grada Ninive, Bog im je oprostio i odustao od pravedne kazne da razori grad kad su na Jonino propovijedanje glavari Ninive odlučili: "Ljudi i stoka, goveda i ovce da ne okuse ništa, ni da pasu, ni da vodu piju. Nego i ljudi i stoka da se pokriju kostrijeću, da glasno Boga zazivlju i da se obrati svatko sa svojega zlog puta i nepravde koju je činio. |
![]() |
Tko zna možda će se povratiti Bog, smilovati se i odustati od ljutoga svog gnjeva da ne izginemo?". I "Bog vidje što su činili... I sažali se Bog zbog nesreće kojom im bijaše zaprijetio, i ne učini." (Jon 3, 7–10). U Novom zavjetu sjetimo se da je i Isus prije svog javnog djelovanja proboravio u pustinji posteći i moleći! I nakon toga možemo čitati u Lukinom Evanđelju: "Isus se u snazi Duha vrati u Galileju" (Lk 4,14). Nakon 40 dana provedenih u pustinji u postu i molitvi, nadvladavši đavlove kušnje, Isus se u snazi Duha vratio. Znači da: post, molitva, kušnje ne oslabljuju, nego osnažuju! Nadalje, sjetimo se što je Isus odgovorio apostolima kad su ga pitali zašto ne mogu istjerati zloduha iz jednog opsjednutoga: "Ovaj se rod ničim drugim ne može izagnati osim molitvom i postom ."(Mk 9, 29). U Djelima apostolskim piše: "U antiohijskoj je Crkvi bilo proroka i učitelja... Dok su jednom obavljali službu Božju i postili, reče Duh Sveti: "De mi odlučite Barnabu i Savla za djelo na koje sam ih pozvao" Onda su postili, molili, položili na njih ruke i otpustili ih." (Dj 13,1-3) Sv. Pavao u Poslanici Korinćanima piše: "...nego se u svemu iskazujemo kao poslužitelji Božji; velikom postojanošću ...u postovima..." (2 Kor 6, 4–6). Iz toga možemo zaključiti da je POST sastavni, potrebni i vrlo korisni dio života ljudi koji idu za Bogom, on nas ne oslabljuje, nego jača. Očito da je molitva zajedno s postom efikasnija. Tu je svakako dobro spomenuti još nešto: U svom osobnom iskustvu posta doživjet ćemo sigurno napasti, kad ogladnimo, sigurno će i nas đavao napastovati da posegnemo za hranom, da prekinemo post, jer on bolje od nas zna što u duhovnom svijetu znači post. I sigurno je da će nam tako primamljivo, neodoljivo izgledati svako jelo kojeg se moramo odreći. Đavao će nam tako oslikati, ne bi li nas namamio da podlegnemo napasti i odustanemo. Primijetimo kako lažac i otac laži uvijek ono za što želi zadobiti čovjeka prikazuje primamljivim, neodoljivim. A sigurno je i svakoga od nas nekad uspio od nečega dobrog odvratiti ili na nešto loše nagovoriti. I sigurno je svatko onda mogao zaključiti da to uopće nije tako super kako je izgledalo. Prepoznajmo zamke Zloga da mu se možemo oduprijeti. Molimo Boga za dar razlikovanja duhova, to je jedan od mnogih darova koje nam Bog nudi. Kako se ponašati kad postimo? Isus kaže: "I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti." (Mt 6, 16-18) Kako postiti? Iz navedenih primjera možemo vidjeti da se na različite načine može postiti. Na jedan način je postila Estera, na drugi način Danijel. Mislim da je dobro tu spomenuti što o tome kaže Lorenzo Scupoli, u svojoj knjizi: "Duhovni boj", on se obraća kršćanskoj duši i kaže: "Budi razborita i smjerna u onim krepostima koje mogu naškoditi tijelu kao što su, na primjer ...postovi, bdjenja... budući da se te kreposti trebaju steći malo po malo i to stupnjevito." On dalje vrlo zorno govori što se može dogoditi u protivnom "Kada lukavi demon uvidi da sa živim i dobro uređenim željama ispravno koračamo na putu kreposti, ne mogavši nas privući na svoju stranu otvorenim prijevarama, preobražava se u anđela svijetla. Dakle, prijateljskim mislima, izrekama Svetoga pisma i primjerima svetaca nas na nezgodan način potiče da nesmotreno nastavimo prema vrhuncu savršenstva, kako bi nas strovalio u ponor. Stoga nas potiče da tijelo teško kažnjavamo raznim asketskim disciplinama, uzdržljivošću, cilicijima i drugim pokorama jer se ili uzoholimo čineći nam se da činimo velike stvari, ili jer navlačeći nam kakvu bolest, postajemo nesposobni za dobra djela, ili jer nam se zbog pretjerana napora i muke duhovne vježbe čine dosadne i odbojne. Tako, malo po malo, ohladivši se u dobru, s većom lakomosti nego prije postajemo plijen zemaljskih naslada i razbibriga: ovo se je dogodilo mnogima koji su s preuzetnošću duha, slijedeći naglost neumjerene gorljivosti i izvanjskim neumjerenim trpljenjima, prekoračujući mjeru vlastite kreposti , propali u vlastitim maštarijama i postali razlog rugla za zle demone. |
|
|
A to im se ne bi dogodilo da su dobro razmotrili navedene stvari te da ova vrsta tegobnih čina, premda mogu biti pohvalni i donijeti ploda ako su popraćeni odgovarajućim tjelesnim snagama i poniznošću duha, treba mjeru sukladnu kvaliteti i naravi pojedine osobe." Tu se je dobro prisjetiti i onoga što Isus govori u prispodobi o farizeju i cariniku: "Farizej se uspravan ovako u sebi molio: "Bože hvala ti što nisam kao ostali ljudi: grabežljivci nepravednici, preljubnici ili – kao ovaj carinik. Postim dvaput u tjednu , dajem desetinu od svega što steknem." (Lk 18, 9–14). Ali unatoč svojoj "pravednosti", otišao je neopravdan kući, jer se sam uzvisio – uzoholio. Što na kraju reći do, post je potreban, koristan – sam anđeo Rafael koji je "jedan od sedmorice svetih anđela koji na nebesima donose molitve svetih i stupaju pred Slavom Svetoga" (Tob 12, 15); kaže da je molitva s postom dobra. No način i dužinu posta treba odmjeriti razborito, prema mjeri vlastite kreposti. Treba ustrajati, izdržati napasti, sjetiti se što je i Isus odgovorio đavlu. "Ne živi čovjek samo o kruhu..." Post obaviti u skrovitosti i Otac koji je u skrovitosti, uzvratiti će! Korizma je vrijeme u godini koje nas potiče, traži, da kao što sveti Pavao kaže krotimo svoje tijelo. Učinimo to! |