Bono iz grupe U2 je jedna od rijetkih rock-zvijezda koje se usude govoriti (ili imaju uopće nešto reći...) o ozbiljnim društvenim i egzistencijalnim pitanjima, pa čak i o religiji. Istina, nije baš lako staviti u jedan okvir sve što kaže. On se sam bez oklijevanja izjašnjava kršćaninom – odrastao je u Dublinu kao dijete iz miješane obitelji (mati protestantkinja, otac katolik), već 23 godine živi u sretnom braku, mnoge njegove pjesme govore o vjeri... Ipak, ne može se sakriti da mu mnoge izjave, a još više djela, pogotovo iz ranijih dana, protuslove. Onima koji žele nešto više jasnoće o njegovim vjerskim stavovima mogla bi pomoći nedavno na engleskom izdana knjiga razgovora s francuskim novinarom Michkom Assayas nastalih između 2002. i 2004. Sabrani intervjui pokrivaju mnoge teme, od obitelji, prijateljstva i glazbe, do smrti, ljubavi i vjere. Kod ove zadnje Bono je pokazao svoje teološko umijeće, s jasnoćom na kojoj bi mu mogao zavidjeti i pokoji profesionalac.
U jednom od ključnih trenutaka razgovora, u kontekstu Božjeg odnosa očinstva prema ljudima, Bono izjavljuje: „Ono što me drži na koljenima je razlika između karme i milosti... Stvarno vjerujem da smo iz stvarnosti karme prešli u stvarnost milosti.“ „U središtu svih religija“, tumači „jest karma. Znaš, ono što baciš, to ti se i vrati: oko za oko, zub za zub, ili u fizici – u fizičkim zakonima – sila i protusila. Jasno mi je da se karma nalazi u središtu svijeta, u to sam potpuno siguran. Međutim, pojavi se odjednom ta ideja zvana milost i sasvim izokrene stvari poput 'što posiješ, to ćeš žeti' i sličnoga.

Milost se opire logici i razumu. Ljubav prekida, ako hoćeš, posljedice tvoga djelovanja, što je u mom slučaju vrlo dobra vijest jer sam učinio dosta gluposti. Bio bih u velikoj nevolji kad bi mi karma bila zadnji sudac. Bio bih u pravom sr... To ne ispričava moje pogreške, ali ja se uzdam u milost. Uzdam se da je Isus ponio moje grijehe na križ, zato jer znam tko sam i kakav sam, i nadam se da neću morati ovisiti o svojoj vlastitoj religioznosti.“

Assayas skeptički komentira: „Sin Božji koji oduzima grijehe svijeta? Kad bih u to mogao povjerovati.“ Bono uzvraća: „Poruka Kristove smrti jest da je on preuzeo grijehe svijeta, tako da se ono što smo bacili ne vrati opet na nas, i da naša grešna narav ne pokupi sigurnu smrt. Nisu naša djela ono što će nas provesti kroz nebeska vrata.“