Broj |
76 |
Godina |
8 |
| Srpanj, 2006. | |
© K_com Dtg Ltd 2006. |
|
|
|
![]() |
|---|
| Nesposobnost odgajanja | |||
|---|---|---|---|
| Marija Kenfelja |
| Sveta Ana |
Iako je bila pobožna i sveta žena, sveta Ana se nije time isticala. Naprotiv, o njezinom skromnom i povučenom životu ni danas se ne zna puno, budući da o njoj, kao ni o njenom mužu, svetom Joakimu, nema spomena u Svetom pismu. Ono što znamo o svetoj Ani, saznajemo iz jednog apokrifnog spisa (drevnog spisa biblijskog sadržaja koji nije u sklopu Svetoga pisma) iz II. stoljeća a koji se općenito naziva Protoevanđelje sv. Jakova. Sveta je Ana majka Blažene Djevice Marije i, prema tome, baka Isusova. Nadalje, iz navedenog apokrifa je vidljivo da Ana i njezin muž Joakim nisu mogli imati djece, što je u ono vrijeme u izraelskom narodu bila sramota jer tada u Izraelu niti jedan pravednik nije ostao bez potomaka. No, Joakim i Ana nisu očajavali zbog toga nego su usrdno molili, prinosili žrtve u hramu i nadali se da će jednoga dana postati roditelji. Želja im se nije ispunila iako su se čak i zavjetovali da će, dobiju li sina, dijete sasvim posvetiti Bogu, na službu u hramu. Ipak, nada ih nije napuštala te su u starosti dobili dijete, djevojčicu Mariju, koju su, kako su se i zavjetovali, u njenoj trećoj godini prikazali Gospodinu. |
![]() |
Sveta je Ana, u pučkoj pobožnosti, simbol materinstva te joj se utječu osobito žene prije porođaja i nerotkinje ali i majke i udovice, radnice i kućanice. Preporučuju joj se i mladenci za sretan brak. U nekim europskim krajevima svetu Anu kao zaštitnicu štuju zlatari, krojači, rezbari, mlinari, tkalci. Na papinskom dvoru slavili su je konjušari pa su na njezin blagdan uvijek priređivali svečanu procesiju. Svjedok je tog kulta crkva Svete Ane u Vatikanu, podignuta 1505. godine. Od svete Ane mnogi su molili i za milost dobre smrti jer je ona na smrtnome času, prema jednoj tradiciji, bila obradovana prisutnošću svoje kćerke Marije i njezina djeteta Isusa. Štovanje svete Ane na Istoku započinje u VI. stoljeću, kada je car Justinijan I. njoj u čast podignuo crkvu u Carigradu, a na Zapadu u VIII. stoljeću. |
Često je prikazivana u likovnim umjetnostima, osobito u doba renesanse. Moramo primijetiti da je u današnje vrijeme štovanje svetaca znatno manje nego prije, ljudi su danas više okrenuti proučavanjima raznih sljedbi i pokreta nego životima svetaca. A svatko bi od nas trebao o svom nebeskom zaštitniku barem ponešto znati. Jer, sveci su oni koji nas zagovaraju kod Boga i mole za nas, potrebno je samo obratiti im se. |